Our Motherhood Manifesto
The Motherhood Manifesto is a set of 13 statements which form the foundation of what we stand for as movement builders. The manifesto was born from the words of mothers around the country, condensed into a statement of values and beliefs we hold very dear.
All our work is informed by this Manifesto to ensure accountability and authenticity of our movement.
- We are diverse but united by our common experiences of motherhood
- Every mother can gain from and contribute to the movement
- Every mother is the expert on HER child
- Every mother is worthy of care and support
- We listen first and then speak
- We encourage and support rather than judge and criticise
- How we do things is as important as what we do
- Our voices and stories are powerful
- What divides us needs to be diminished
- Friendship and community are critical for our mental health and wellbeing
- There are many good practices of motherhood but no single way to mother our children.
- We acknowledge and value the role of culture and beliefs in the way they shape our motherhood journey.
- We have the right to celebrate our children and honour our role as mothers of the next generation.
Ons, as ma’s en ondersteuners van ma’s, glo…
- Ons is verskillend maar verenig in ons gedeelde ervarings van moederskap.
- Elke ma kan voordeel trek uit en bydra tot die beweging.
- Elke ma is die deskundige oor HAAR kind.
- Elke ma verdien sorg en ondersteuning.
- Ons luister eers en dan praat ons.
- Ons bemoedig en ondersteun eerder as om te oordeel en te kritiseer.
- Hoe ons dinge doen is net so belangrik soos wat ons doen.
- Ons stemme en stories is invloedryk.
- Dít wat ons verdeel moet afgebreek word.
- Vriendskap en gemeenskap is uiters belangrik vir ons geestesgesondheid en welsyn.
- Daar is baie goeie moederskappraktyke nie net een manier om ʼn ma vir ons kinders te wees nie.
- Ons erken en waardeer die rol van kultuur en geloofsoortuigings in hoe dit gestalte gee aan ons moederskapreis.
- Ons het die reg om ons kinders te vier en ons rol as ma’s van die volgende generasie te eer.
Thina, njengabomma nabasekeli babomma sikholwa bona…
- Sihlukile kodwana sihlanganiswa lilemuko lethu lokuba bomma
- Omunye nomunye umma angazuza ekuzibandakanyeni ejimeni leli
- Omunye nomunye umma ngusiyazi emntwaneni WAKHE
- Omunye nomunye umma fanele atjhejwe bekasekelwe
- Silalela ntanzi bese siyakhuluma
- Siyasekelana begodu siyakhuthazana kunokobana sahlulelane nofana sinyazane
- Indlela esenza ngayo izinto iqakatheke ngokufanako nalokho esikwenzako
- Amaphimbo wethu neendaba zethu zinamandla
- Lokhu okusihlukanisako kufanele sikutjhabalalise
- Ubungani kanye nomphakathi kuqakatheke khulu ekusisizeni kezepilo ngokomkhumbulo kanye nokuphila kuhle
- Zinengi iindlela ezihle zokuba bomma kodwana ayikho indlela ekungiyo yodwa yokukhulisa abantwana bethu.
- Siyayimukela begodu siyithathela phezulu indima edlalwa lisiko kanye nekolelo ngendlela ezibumba ngayo ikhambo lokuba bomma.
- Sinelungelo lokugidinga abantwana bethu nokuhlonipha indima yethu njengabomma besizukulwana esilandelako.
Thina, singoomama kunye nabaxhasi boomama sikholelwa ekuthini…
- Sahlukahlukene kodwa simanyaniswa ngamava ethu afanayo okuba ngoonozala
- Umama ngamnye unokuzuza aze abe negalelo kule mbumba
- Umama ngamnye uyingcali emntwaneni WAKHE
- Umama ngamnye ukufanele ukunyanyekelwa nokuxhaswa
- Siqala siphulaphule size sithethe
- Siyakhuthaza size sixhase endaweni yokugweba size sigxeke
- Indlela esizenza ngayo izinto ibaluleke njengento esiyenzayo
- Amazwi namabali ethu anamandla
- Oko kusahlukanisayo kumele kutshitshiswe
- Ubuhlobo noluntu zibaluleke kakhulu ukuze siphile engqondweni nasemzimbeni
- Zininzi iindlela ezilungileyo zobunina kodwa akukho ndlela inye yokuba ngoomama kubantwana bethu
- Siyayiqonda yaye siyayixabisa indima yenkcubeko neenkolelo ekubumbeni uhambo lwethu lobunina.
- Sinelungelo lokubavuyela abantwana bethu nokuhlonela indima yethu njengoomama besizukulwana esizayo.
Thina, bomama nabasekeli bomama sikholwa ukuthi…
- Sihlukahlukene kodwa sihlanganiswe yilokho esibhekana nakho njengomama
- Wonke umama angazuza futhi abambe iqhaza kule nhlangano
- Wonke umama uyingcwenti enganeni YAKHE
- Wonke umama ufanelwe ukunakelelwa nokusekelwa
- Siyalalela kuqala bese sikhuluma
- Siyakhuthaza futhi sisekele kunokuba sahlulele futhi sigxeke
- Indlela esenza ngayo izinto ibaluleke njengalokho esikwenzayo
- Amazwi nezindaba zethu kunamandla
- Okusihlukanisayo kufanele kuncishiswe
- Ubungane nobudlelwane bubalulekile empilweni yezingqondo zethu nasenhlalakahleni yethu
- Kunemikhuba eminingi emihle yokuba ngumama kodwa ayikho indlela eyodwa yokuba umama ezinganeni zethu.
- Siyayivuma futhi siyayazisa indima yamasiko nezinkolelo endleleni okwenza sibe omama ngayo.
- Sinelungelo lokujabulela izingane zethu futhi sihloniphe indima yethu njengomama besizukulwane esizayo.
Sengwalwa sa boikano sa Bomma
Rena, bjalo ka bomma le bathekgi ba bomma re dumela gore…
- Re a fapana eupša re kopantšhwa ke maitemogelo a rena a go swana a go ba bomma
- Mma yo mongwe le yo mongwe a ka holega goba a kgatha tema mokgatlong
- Mma yo mongwe le yo mongwe ke setsebi sa ngwana wa GAGWE
- Mma yo mongwe le yo mongwe o swanetšwe ke tlhokomelo le thekgo
- Re theeletša pele gomme ra bolela
- Re a hlohleletša le go thekga go e na le go ahlola le go nyenyefatša
- Ka moo re dirago dilo ka gona go bohlokwa go swana le seo re se dirago
- Mantšu a rena le dikanegelo tša rena di maatla
- Seo se re aroganyago se swanetše go fokotšwa
- Segwera le setšhaba di bohlokwa go maphelo a menagano ya rena le go phela gabotse ga rena
- Go na le ditiro tše dibotse tše ntši tša go ba bomma eupša ga go na tsela e tee ya go ba bomma go bana ba rena.
- Re amogela le go bona mohola wa tema ya setšo le ditumelo ka tsela yeo di bopago leeto la rena la go ba bomma.
- Re na le tokelo ya go keteka bana ba rena le go hlompha tema ya rena bjalo ka bomma ba moloko wo o tlago.
Tokomane ya Maikemisetso a Ho ba Mme
Rona, re le bomme le batshehetsi ba bomme re dumela hore…
- Re fapane empa re kopantshitswe ke boiphihlelo ba rona bo tshwanang ba ho ba bomme
- Mme e mong le e mong a ka una molemo kapa a kenya letsoho mokgatlong
- Mme e mong le e mong ke setsebi ngwaneng wa HAE
- Mme e mong le e mong o lokelwa ke tlhokomelo le tshehetso
- Re mamela pele ebe re a bua
- Re a kgothatsa le ho tshehetsa ho e na le ho ahlola le ho seholla
- Kamoo re etsang dintho ka teng ho bohlokwa jwalo ka seo re se etsang
- Mantswe a rona le dipale tsa rona di matla
- Se re arohanyang se tshwanetse ho fediswa
- Metswalle le batho bao re phelang le bona ke ba bohlokwa haholo bakeng sa bophelo ba botle ba dikelello tsa rona le bophelo ka kakaretso
- Ho na le mekgwa e metle e mengata ya ho ba bomme empa ha ho tsela e le nngwe feela ya ho ba bomme baneng ba rona.
- Re ananela le ho hlompha seabo sa moetlo le ditumelo ka mokgwa oo di bopang tsela ya rona ya ho ba bomme.
- Re na le tokelo ya ho keteka bana ba rona le ho tlotla seabo sa rona jwalo ka bomme ba moloko o tlang.
Rona, jaaka bomme le barotloetsi ba bomme re dumela…
- Re farologane mme re seoposengwe ka ntlha ya maitemogelo a a tshwanang a go nna mme
- Mme mongwe le mongwe a ka solegelwa molemo go tswa go le go thusa mo mokgatlong
- Mme mongwe le mongwe ke mankge mo ngwaneng wa GAGWE
- Mme mongwe le mongwe o tshwanelwa ke tlhokomelo le thotloetso
- Re reetsa pele mme go tswa foo re bue
- Re a kgothatsa le go rotloetsa go na le go atlhola le go tshwaya diphoso
- Kafa re dirang dilo ka gone go botlhokwa fela jaaka se re se dirang
- Mantswe a rona le dipolelo tsa rona di maatla
- Se se re aroganyang se tlhoka go fedisiwa
- Botsala le baagi di botlhokwa gore re itekanele sentle mo mogopolong le botsogo jo bontle
- Go na le ditiro tse dintsi tse dintle ka go nna mme mme ga go tsela e le nngwe ya go tlhokomela bana ba rona.
- Re a lemoga le go tseela godimo seabe sa setso le ditumelo mo tseleng e di bopang ka yone leetlo la rona la go nna mme.
- Re na le tshwanelo ya go ipelela bana ba rona le go tlotla seabe sa rona jaaka bomme ba kokomana e e latelang.
Imanifesto Yekuba Ngumake
Tsine, njengabomake nebasekeli babomake siyakholwa…
- Sehlukile kodvwa simunye ngelwati lolufanako lesinalo lwekuba ngumake
- Wonkhe longumake angazuza aphindze afake sandla kulenhlangano
- Wonkhe longumake uyingcweti yemntfwana WAKHE
- Wonkhe longumake ufanele kunakekelwa nekusekelwa
- Sicala ngekulalela bese siyakhuluma
- Sikhutsata siphindze sisekele kunekwahlulela nekusola
- Indlela lesenta ngayo tintfo ibaluleke njengaloku lesikwentako
- Emaphimbo netindzaba tetfu tinemandla
- Loku lokusehlukanisako kumele kunyamalaliswe
- Bungani nemmango kubalulekile engcondvweni nasekuphileni kwetfu
- Kunetinchubo letinyenti letinhle tekuba ngumake kodvwa ayikho indlela yinye yekukhulisa bantfwana betfu.
- Siyayibona futsi siyayihlonipha indzima yemasiko netinkholelo ngendlela letigucula ngayo luhambo lwetfu lwekuba ngumake.
- Sinelilungelo lekubungata bantfwana betfu nekuhlonipha indzima yetfu njengabomake besitukulwane lesitako .
Riṋe, sa vhatikedzi vha mme na vhomme ri tenda uri…
- Ri vha mifudafuda fhedzi ro ṱanganywa nga tshenzhemo dzi no fana dza vhumme
- Mme muṅwe na muṅwe a nga vhuelwa khathihi na u shela mulenzhe kha fulo iḽi
- Mme muṅwe na muṅwe ndi makone kha ṅwana WAWE
- Mme muṅwe na muṅwe o tewa nga thikhedzo na ndondolo
- Ri thoma nga u thetshelesa ra kona u amba
- Ri tikedza na u ṱuṱuwedza u fhira u sasaladza na u haṱula
- Nḓila ine ra ita zwithu ngayo i na tshileme u fana na zwine ra ita
- Maipfi ashu na zwine ra anetshela zwi na tshileme
- Zwine zwa ri fhambanya zwi tea u ṱhoṱhela
- Vhukonani na vhuhura ndi thikho dza mutakalo wa muhumbulo na mutakalo wa muthu ene muṋe
- Hu na maitele avhuḓi manzhi a vhumme fhedzi a hu na nḓila nthihi fhedzi ya u vha mme kha vhana vhashu.
- Ri a tenda na u gagamisa vhuḓifhinduleli ha mvelele na mikhuvha zwine zwa ri ṱangela lwendo lwa vhumme hashu.
- Ri na pfanelo dza u pembelela vhana vhashu na u ṱhonifha vhuḓifhinduleli hashu sa vhomme vha murafho u ḓaho.
Hina, tani hi vamanana tlhelo vaseketeri va vamanana hi tshembha leswaku…
- Hi hambanile kambe hi hlangana hi ntokoto wa hina wo fana kunga vutswari.
- Manana un’wana ni un’wana a nga vuyeriwa ni ku hoxa xandla eka nhlangano lowu.
- Manana un’wana ni un’wana i mutivi nkulu eka nwana WA YENA.
- Manana un’wana ni un’wana u ni mfanelo yo hlayisiwa ni ku seketeriwa.
- Hi sungula hi ku yingisela kutani hivulavula.
- Ha hlohletela hi thlela hi seketela ku nga ri ku avanyisa ni ku sandza.
- Ndlela leyi hi endlaka swilo ha yona yi ni nkoka ku fana ni leswi hi swi endlaka.
- Marito ni swihungwana swa hina swi ni matimba.
- Leswi swi hi avanyisaka tani hi vavasati swi fanele ku mbindzumuxiwa.
- Vunghana ni vun’we eka tindhawu ta hina swi ni nkoka eka rihanyo ra hina.
- Kuni tindlela to tala letinene ta vutswari kambe ku pfumaleka ni yin’we leyi dyondzisaka hi kuva mutswari eka n’wana.
- Hi lemuka ni ku vona nkoka wa ndhavuko ni ripfumelo eka ndlela leyi swi vumbaka gondzo ra kuva manana.
- Hi ni mfanelo yova hi tlangela vana va hina ni ku xixima xiphemu xa hina tanihi vamanana va tiko ra rixaka lera ha taka.